IRENA – Međunarodna agencija za obnovljivu energiju

Međunarodna agencija za obnovljive izvore energije (IRENA) međuvladina je organizacija koja podržava zemlje u njihovom prelasku na održivu energetsku budućnost i služi kao glavna platforma za međunarodnu suradnju, centar i skladište politike, tehnologije, resursa i financija znanja o obnovljivoj energiji. IRENA promiče široko prihvaćanje i održivu uporabu svih oblika obnovljivih izvora energije, uključujući bioenergiju, geotermalnu, hidroenergetsku, oceansku, solarnu i vjetro energiju u potrazi za održivim razvojem, pristupom energiji, energetskoj sigurnosti i ekonomskom rastu i prosperitetu s niskim udjelom ugljika.

Izvor: https://www.irena.org

S mandatom zemalja širom svijeta, IRENA potiče vlade na usvajanje politika koje omogućuju ulaganja u obnovljive izvore energije, pruža praktične alate i savjete o politici za ubrzanje korištenja obnovljivih izvora energije i olakšava razmjenu znanja i prijenos tehnologije kako bi se osigurala čista, održiva energija za rast u svijetu stanovništva.

Europa

Europa ima obilje obnovljivih izvora energije, a njezine su zemlje posljednjih godina postale lideri u pokretanju primjene obnovljivih tehnologija. Napori na povećanju održivosti energetskih sustava u Europi su u tijeku, a ciljevi za obnovljive izvore energije postavljeni su za sve europske zemlje i cilj članica Europske unije (EU) da postanu „svjetski broj jedan u obnovljivim izvorima energije“, izjavio je predsjednik Jean-a Jean Jean -Claude Juncker.

Izvor: https://www.irena.org

EU je usvojila ciljeve za postizanje 20% udjela obnovljivih izvora energije u potrošnji energije do 2020. godine i 32% do 2030. godine. Iskustva stečena početkom 2000-ih pokazala su važnost omogućavanja okvira za obnovljive izvore energije, a takvi okviri ostaju u središtu politike EU.

Globalna energetska transformacija: Plan do 2050.

Povećana upotreba obnovljivih izvora energije, u kombinaciji s pojačanom elektrifikacijom, mogla bi se pokazati odlučujućim za postizanje ključnih klimatskih ciljeva do 2050. godine. Ova studija Međunarodne agencije za obnovljive izvore energije (IRENA) naglašava trenutne, ekonomične mogućnosti koje zemlje mogu odmah iskoristiti, kako bi ispunile klimatske obveze i ograničava porast globalnih temperatura. Predviđena energetska transformacija također bi smanjila neto troškove i donijela značajne društveno-ekonomske koristi, poput povećanog ekonomskog rasta, otvaranja novih radnih mjesta i ukupnog blagostanja.

Izvor: https://www.irena.org

Izvješće – drugo pod transparentom Globalne transformacije energije – proširuje sveobuhvatni plan puta IRENA, koji istražuje tehnološke puteve i implikacije politike kako bi se osigurala održiva energetska budućnost. Povećanje potrošnje električne energije na više od polovice svjetske korištenosti energije (trenutno više od jedne petine) u kombinaciji s obnovljivim izvorima energije smanjilo bi upotrebu fosilnih goriva, odgovornih za većinu emisija stakleničkih plinova.

Obnovljivi izvori energije već čine više od polovice novoinstaliranih kapaciteta za proizvodnju električne energije. Ipak njihov ukupni udio u energetskoj mješavini (uključujući snagu, toplinu i transport) mora rasti šest puta brže, pokazuje analiza tvrtke IRENA.

Izvor: https://www.irena.org

Na temelju IRENA-ove analize, emisije ugljičnog dioksida (CO2) povezane s energijom trebale bi se smanjiti za 70% do 2050. godine u odnosu na trenutne razine da bi se ispunili klimatski ciljevi. Veliki prijenos električne energije iz obnovljivih izvora mogao bi donijeti 60% tih smanjenja; 75% ako se u obzir uzimaju obnovljivi izvori za grijanje i transport; i 90% s povećanom energetskom učinkovitošću.
Budući da je električna energija postala dominantni nosilac energije, globalna opskrba električnom energijom mogla bi se više nego udvostručiti, navodi se u izvješću. Obnovljivi izvori, uključujući solarnu energiju i vjetar, mogli bi zadovoljiti 86% potrošnje električne energije.

Energetska transformacija povećala bi bruto domaći proizvod (BDP) za 2,5%, a ukupnu zaposlenost za 0,2% na globalnoj razini u 2050. Također bi donijela veće društvene i ekološke koristi. Zdravstvo, subvencije i klimatske uštede vrijedile bi čak 160 trilijuna dolara kumulativno tijekom 30-godišnjeg razdoblja, navodi se u izvješću. Dakle, svaki dolar potrošen na transformaciju globalnog energetskog sustava osigurava isplatu od najmanje 3 USD i potencijalno više od 7 USD.

U međuvremenu, obnovljivi izvori energije stvorili bi više novih radnih mjesta od onih izgubljenih u industriji fosilnih goriva. Politički doprinosi mogu dodatno poboljšati ekonomski trag transformacije.

Leave a Reply